Uvod u Encyclopaedia Speleologica Practicorum Dinarica (ESDin)
ESDin postala je nekako slučajno na vrućem spoju interesa alpinista i speleologa, koji su pre pola stoleća ostali administrativno spojeni. Ne ulazeći u detalje zajednički enciklopedični poduhvat nije uspeo ali zrno zasejano na speleološkom neobrađenom polju iznenada se primilo. I umesto za alpiniste o pećinskim alpinistima, počeo sam stvarati enciklopediju o speleolozima za speleologe. Predosećaj mi govori da je to prirodnije.
Startni paket ES bio je rečnik speleoloąke terminologije H.Trimmela iz 1965 g. koji je preveo Piotr Heimroth (Krakov) iz nemačkog na poljski. Kao dopuna obrađeno je slično delo Joe Jenningsa i Arthura Clarka. Za gradnju veza između različitih jezika iskoriąćeno je epohalno delo Vladimira Panosa.
Nakon dve godine mirnog rada dobio sam vesti da se pojavila neka velika speleološka enciklopedija. Pre nego što sam uspeo dobiti primerak ovog dela radio sam i dalje mirno prema stvaralačkoj ideji Richarda Feynmana - (Radi mirno sa svojom idejom mada znaą da rade na tome i drugi, jer na kraju se uvek pokazuje da su sasvim različite). Na kraju krajeva uspeo sam dobiti primerak ovog dela i konstatovao sam sa olakšanjem da Richard Feynman naravno bio je u pravu. Ideja Enciklopedia of Caves and Karst Sciences John`a Gunn`a koja prema konstrukciji više liči na veliki rečnik, sasvim se razlikuje od moje ideje. A cela moja ideja vezana za ES bazirana je na principu da su speleologija i ljudi koji to stvaraju zaslužili da imaju enciklopediju u tradicionalnom smislu, znači kao zbirku podataka na temu svakog postojećeg termina. I za mene delo J. Gunna, mada skromno dira na ovaj način shvaćenu temu (oko 900 klučnih reči na 920 stranica ), ipak predstavlja epohalno delo zbog količine postojećih izraza, koje gotovo dišu željom da je neko razvije i ja ove zelje hoću da podmirim.
Zadatak ES je spajanje znanja i iskustva praktičara i teoretičara, speleologa i naučnika, prethodnika, savremenika i istoričara. Spajanje znanja o ljudima koji sve to stvaraju kao i brojne oblasti iz različitih zemalja koje su marginalno vezane sa spaleologijom. Baš prema tome je prilagođena konstrukcija ES.
Enciklopedija koja je u početku imala lokalni karakter prerađena je na takav način da bi mogla primiti proizvoljnu količinu jezičkih i lokalnih verzija. Za sada postale su tri verzije u čemu poljska jezička verzija omogućava posmatranje konstrukcije.
Po principu svaka jezička verzija mora imati doprinos opštespeleoloskom znanju čemu služe rečnici Trimmela, Jenningsa, Guna i Panosa. Sve verzije, jezičke i lokalne, srele su se u Enciklopedia Speleologica Universalis (ESUni) koja ima za cilj spajanje iskustava raznih zemalja.
ESDin, verzija na srpskom jeziku (za čoveka starog datuma kao što sam ja, shvaćana kao srpskohrvatska) postala je kada sam imao jedva dva izraza na srpskom, ali gledajući postignuća tog slovenskog područja za celu spaleologiju i moju ličnu prema njemu slabost verujem da će se ova jezička verzija brzo ispuniti nezavisnom sadržinom ali isto tako prisvojiće iskustva drugih naroda. Izraze uvesti moze svako. Princip slobodnog pristupa za autore uspešno je proveren u WIKIPEDIA i ovde je upotrebljena ova dobra ideja. Izrazi ulaze u takozvanu "čuvaonicu" gde ih pregleda i prihvata Redakcija. Ovaj mehanizam je neophodan zbog zaštite pred nekontrolisanom sabotažom iz vana.
ES i ESDin uzima na veliko iz ljudskih dostignuća koja su pristupna u papirnom i elektronskom obliku. Mnogo se trudimo da odredimo i potvrdimo ko je autor svakog dela. Ipak nikoga ne pitamo za dozvolju korišćenja njegovog materijala, izuzev autore većih radova na određenu temu. Očekivanje dozvole moglo bi sasvim blokirati posao. Pretpostavljamo onda ćuteću dozvolu autora na korišćenje njihovih dostignuća, što se stvarno dešava. Kad nema takve dozvole molimo autore za informaciju na tu temu da bi se mogle uzeti u obzir njihove primedbe. Molimo isto tako pokazivanje grešaka i u sardržini i u autorstvu da se to što pre ukloni.
ES i ESDin je poduhvat no profit, mada redakcija zadržava pravo dobijanja sredstva neophodnih za pokriće stvarnih troškova stvaranja i održavanja, jer je za sada stvorena troškom dece koja još nije sigurna da li je već spremna smatrati ovo delo kao investiciju u budućnost.
Radi olakšanja (autorima kao i Redakciji) dati su primeri konstrukcije za tipične vrste ključnih reči.
Piotr Kulbicki